Ključni pojmovi fiskalizacije 2.0

Arhiviranje

Korisnici imaju zakonsku obvezu čuvanja izdanih i primljenih eRačuna u digitalnom obliku.

B2B, B2C i B2G

B2B (business-to-business) 

Poslovanje između tvrtki. U kontekstu fiskalizacije 2.0, označava obveznu elektroničku razmjenu računa među poduzetnicima. 

B2C (business-to-customer) 

Poslovanje između tvrtki i krajnjih potrošača. U kontekstu fiskalizacije, B2C podrazumijeva izdavanje fiskaliziranih računa građanima putem blagajni (POS uređaja ili virtualnih blagajni). 

B2G (business-to-government) 

Poslovanje između tvrtki i državnih tijela ili javnih naručitelja (javna nabava). U ovom modelu eRačuni su također obvezni.

Centralna platforma

Državna platforma za razmjenu eRačuna – središnje mjesto na koje dolaze svi računi za provjeru i evidentiranje.

Digitalni potpis

ERP sustavi za slanje e-računa u pravilu moraju omogućiti uporabu digitalnih certifikata za potpisivanje. Digitalni potpis jamči identitet pošiljatelja i integritet eReačuna tijekom razmjene.

eIDAS uredba

EU uredba o elektroničkoj identifikaciji i povjerenju u digitalne usluge. eRačuni potpisani u skladu s eIDAS-om imaju pravnu snagu u cijeloj EU.

eIzvještavanje

eIzvještavanje je dio sustava fiskalizacije 2.0 koji omogućuje digitalno izvještavanje Porezne uprave o statusu naplate izdanih eRačuna. Cilj mu je osigurati veću transparentnost poslovanja i učinkovitije praćenje realne naplate računa. Obveznici fiskalizacije morat će za svaki eRačun dostaviti informaciju je li račun: naplaćen, djelomično naplaćen, nenaplaćen ili odbijen od strane primatelja. eIzvještavanje se može provoditi automatski kroz ERP sustava i informacijskog posrednika ili ručno putem aplikacija poput FiskAplikacije, ovisno o veličini i digitalnoj zrelosti poslovnog subjekta.

FiskAplikacija

FiskAplikacija je besplatna aplikacija Porezne uprave namijenjena: paušalnim obveznicima (izvan sustava PDV-a) i malim poduzetnicima koji ne koriste komercijalni ERP sustav. Kroz FiskAplikaciju, korisnici mogu: izdavati i zaprimati eRačune, fiskalizirati eRačune, pohranjivati račune, izvještavati o naplati i odbijanju (eIzvještavanje) i pratiti status svojih eRačuna kroz sučelje aplikacije.

Fiskalizacija 1.0 vs. Fiskalizacija 2.0

Prema novom zakonu, svi računi – bez obzira na način plaćanja – moraju biti fiskalizirani.

Fiskalizacija 2.0

Unaprijeđena verzija fiskalnog sustava koja digitalizira izdavanje, slanje i obradu svih računa. Temelji se na korištenju strukturiranih eRačuna, digitalnog potpisa i posredničkih platformi. Na taj način se automatizira kontrola nad izdavanjem i zaprimanjem računa.

Informacijski posrednici

Ovlaštene tvrtke ili sustavi koji omogućuju prijenos eRačuna između poslovnih subjekata i Porezne uprave. Ključni su za razmjenu podataka i autentifikaciju. Kako bi zadovoljile zahtjeve Fiskalizacije 2.0, tvrtke će morati odabrati ovlaštenog informacijskog posrednika. S obzirom na to da IT tvrtke za eRačune moraju zadovoljiti niz tehničkih, pravnih i organizacijskih kriterija, Porezna uprava izdavat će potrebni certifikat. Popis certificiranih informacijskih posrednika bit će objavljen 1. rujna na web stranice porezne uprave.

Interni akt

Interni akt je obvezan dokument koji svaki obveznik fiskalizacije mora izraditi i čuvati u svojoj dokumentaciji. Njime se propisuju pravila o načinu numeriranja i sadržaju računa, kao i podaci o poslovnim prostorima i blagajnama. Svi fiskalni obveznici – bez obzira na način plaćanja – moraju imati interni akt kojim dokumentiraju kako izdaju i fiskaliziraju račune. Interni akt mora sadržavati: naziv i OIB poslovnog subjekta, podatke o odgovornoj osobi, adrese poslovnih prostora i izdvojenih jedinica, opis djelatnosti i radnog vremena i podatke o blagajnama i pravilima numeracije računa. Više informacija i službeni obrazac nalazi se na stranici Porezne uprave.

JIR broj

Uveden još u Fiskalizaciji 1.0. JIR je kratica za Jedinstveni identifikator računa – to je specifičan niz znakova koji Porezna uprava dodjeljuje svakom fiskaliziranom računu u trenutku kada ga zaprimi i obradi. JIR potvrđuje da je račun uspješno fiskaliziran, a sastavni je dio računa koji mora biti vidljiv kupcu (npr. ispisan na računu). Ako račun nema JIR, smatra se da nije prošao postupak fiskalizacije.

KPD klasifikacija

Obvezno navođenje šifre djelatnosti i usluge na svakom računu prema Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima RH koja se sastoji od najmanje šest znamenki. KPD se koristi za prikupljanje i objavu podataka koji zahtijevaju razinu proizvoda te za međunarodnu razmjenu podataka. KPD bit će obavezno polje na eRačunu. Stoga je važno što prije uskladiti svoje proizvode i usluge s KPD-om. Klasifikacija je dostupna na stranicama Porezne uprave.

Metapodaci računa

Uz eRačun šalju se i metapodaci: vrijeme izdavanja, način plaćanja, oznake povezanih dokumenata, vrsta usluge/proizvoda, UUID i dr. Omogućuju bržu obradu i kontrolu od strane Porezne uprave.

MikroeRačun

Besplatna aplikacija Porezne uprave za paušalne obrtnike (izvan sustava PDV-a). Omogućuje izdavanje i zaprimanje eRačuna, fiskalizaciju i izvještavanje. Moći će se koristiti do kraja 2026. godine.

Odbijanje računa 

Postupak u kojem primatelj odbija zaprimljeni eRačun. Odbijanje se evidentira i prijavljuje Poreznoj upravi. 

Pristupna točka

Standardizirana ulazno-izlazna infrastruktura za razmjenu eRačuna između informacijskih posrednika i Porezne uprave, a služi za fiskalizaciju i razmjenu podataka o računima. Prema novom zakonu informacijski posrednici mogu biti i pristupne točke.

SafePOS / ERP sustav

Aplikacija ili uređaj koji omogućuje fiskalizaciju računa u realnom vremenu. Mora podržavati komunikaciju s informacijskim posrednicima.

Testno okruženje

Porezna uprava najavila je da će od 1. rujna 2025. omogućiti testno okruženje ERP proizvođačima i korisnicima za simulaciju stvarnog rada prije produkcijskog puštanja u rad. Preporučeno je što ranije započeti testiranje.

ZKI

Zaštitni kod izdavatelja računa (ZKI) je obvezni element svakog fiskaliziranog računa i koristi se kao dokaz o autentičnosti i jedinstvenosti računa. Koristi se u poreznom nadzoru kao dokaz da je obveznik fiskalizacije zaista izdao taj račun. Ako račun nema JIR (npr. zbog tehničkih poteškoća), ZKI služi građanima i Poreznoj upravi za provjeru ispravnosti i valjanosti računa. ZKI je sigurnosni mehanizam fiskalizacije koji osigurava autentičnost računa, omogućuje provjeru i bez JIR-a te štiti i obveznika i kupca od zlouporaba.